Civilno društvo na razini EU smatra se partnerom javnom sektoru u postizanju socijalnog i ekonomskog napretka te inovatorom i pokretačem promjena u zajednici usmjerenih razvoju aktivnog građanstva, pronalasku modela za rješavanje problema u lokalnoj zajednici i povećanju razine društvenog kapitala. Kako bi organizacije civilnog društva (OCD) mogle ostvariti svoju ulogu u zajednici, potrebno je uložiti u njihove kapacitete kroz podizanje financijske i operativne stabilnosti. Nažalost, nesrazmjer u stupnju sufinanciranja i podržavanja rada OCD-a na razini RH je velik, te za tu svrhu veće urbane sredine češće izdvajaju više sredstava, dok manje ruralne sredine jednostavno ne raspolažu dostatnim sredstvima da bi mogle na odgovarajući način podržati razvoj civilnog društva. Također je primjetno da veći broj OCD-a u urbanim sredinama često znači i veću konkurenciju pri prijavljivanju na javne pozive i osiguravanju projektnih sredstava, što manje organizacije često stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na „velike“ OCD-e s dugogodišnjim iskustvom rada. Posljednje je vrlo izraženo kad je riječ o prijavi projekata na pozive sufinancirane iz EU fondova gdje značajna administracija onemogućava malim organizacijama pripremu kvalitetnih projektnih prijedloga zbog nedostatnih kapaciteta. Da bi se nadišle ove teškoće, potrebno je osigurati financiranje manjih organizacija koje dosad nisu provodile projekte sufinancirane iz EU fondova ili imaju malo iskustva kroz udruživanje s organizacijama koje su imale to iskustvo kako bi došlo do prijenosa znanja i vještina te jačanja kapaciteta manjih organizacija i njihova osnaživanja za rad s ciljnim skupinama, koje su u nepovoljnom položaju, a sve s ciljem podizanja kvalitete njihova rada i doprinosa socioekonomskom razvoju. Na dan 16. 12. 2020. u registru udruga bile su zabilježene ukupno 64 154 udruge, od čega njih 50 315 aktivno, 1561 u prestanku i 12 278 izbrisano iz registra. U odnosu na 2019. broj aktivnih udruga u deficitu je za 3, broj onih koje su prestale s radom povećao se na 853, a izbrisano ih je 196. Ta negativna tendencija rezultat je i nepostojanja jasne strategije za rješavanje pitanja OCD-a, koje od prestanka važenja Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva 2012–2016. (čiji je nastavak još uvijek u izradi, podaci 26. 4. 2021), ne predstavlja prioritet kod donositelja javnih politika. Zbog zanemarivanja donošenja jasne strategije razvoja civilnog društva na nacionalnoj razini sustavno strateško planiranje provode same OCD-a i to mali broj onih koji imaju dovoljno razvijene operativne kapacitete. To im otežava provedbu njihovih misija te se OCD-i usredotočuju na ona područja u kojima je dostupno financiranje, iako ta područja ponekad ne odgovaraju najvažnijim problemima njihovih zajednica niti primarnom području djelovanja. Sukladno Zakonu o udrugama (NN 74/14, 70/17, 98/19) udruge civilnog društva statutom određuju ciljeve i djelatnosti svoga djelovanja. U članku 4. se navodi da „udruga u smislu ovog Zakona je svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih, odnosno pravnih osoba koje se, radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za zaštitu ljudskih prava i sloboda, zaštitu okoliša i prirode i održivi razvoj, te za humanitarna, socijalna, kulturna, odgojno-obrazovna, znanstvena, sportska, zdravstvena, tehnička, informacijska, strukovna ili druga uvjerenja i ciljeve koji nisu u suprotnosti s Ustavom i zakonom, a bez namjere stjecanja dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi, podvrgavaju pravilima koja uređuju ustroj i djelovanje toga oblika udruživanja“. Isto tako navodi se da se odredbe ovog Zakona o udrugama ne primjenjuju na političke stranke, vjerske zajednice, sindikate i udruge poslodavaca. S obzirom na široki spektar djelatnosti kojima se mogu baviti, OCD-i su jedan od značajnih korisnika sredstava ESF-a, odnosno mogu biti prijavitelji u svim operativnim osi-ma OPULJP-a. Prilikom programiranja OPULJP-a u okviru operativne osi Dobro upravljanje uočene su slabosti OCD-a u pogledu njihovih kapaciteta te se kao problemi navode „slabi kapaciteti organizacija civilnog društva za učinkoviti dijalog i partnerstvo s javnom upravom u oblikovanju i provođenju reformi.
Organizacijama civilnog društva nedostaje ljudskih i financijskih resursa, vještina za učinkovitu analizu politika, praćenje i evaluaciju sektorskih reformi, kapaciteta za ponovno korištenje podataka u javnom sektoru te u angažiranju građana u oblikovanju i provedbi javnih politika“ (OPULJP: 135). Stoga je u okviru investicijskog prioriteta 11ii uvršten specifični cilj 1ii 1, Razvoj kapaciteta organizacija civilnog društva, osobito udruga i socijalnih partnera, te jačanje civilnog i socijalnog dijaloga radi boljeg upravljanja. U istu svrhu planirana je alokacija u visini od 81.300.000 eura. Navedenim sredstvima trebalo bi se financirati: a) Aktivnosti potpore lokalnim organizacijama civilnog društva, b) Transparentnost i aktivno građanstvo, c) Obrazovanje, d) Aktivnosti OCD-a u borbi protiv korupcije i borbi protiv diskriminacije, e) Dijalog, partnerstva i izgradnja kapaciteta socijalnih partnera (http://www.esf.hr/europski-socijalni-fond/razdoblje–2014–2020/, pristupljeno 20. 9. 2021). Još uvijek ne postoji dovoljno analiza prethodno navedenog investicijskog prioriteta za razdoblje 2014.– 2020. i specifičnog cilja koji se odnosi na jačanje kapaciteta OCD-a što otežava kvalitetno programiranje novog ciklusa financijske podrške.
Za ostvarivanje Investicijskog cilja 11ii, Specifičnog cilja 11.ii.1. predviđeno je 81.300.000 eura. Za potrebe objave natječaja iz ESF-a uspostavljena je mrežna stranica www.esf.hr koja uz krovnu web stranicu ESI fondova, www.strukturnifondovi.hr, sadrži objavu svih natječaja koji se odnose na projekte financirane iz ESF-a. Isto tako mrežna stranica sadrži popratnu dokumentaciju i služi za objavu indikativnog godišnjeg plana natječaja koji ažurira upravljačko tijelo, odnosno Ministarstvo rada i mirovinskog sustava. Cilj objave godišnjeg indikativnog plana objave natječaja je informiranje javnosti, kako bi se potencijalni prijavitelji na vrijeme pripremili za prijavu projektnih prijedloga. Prvi dostupni godišnji plan objave poziva datira iz 2015. godine, no na centralnoj mrežnoj stranici koja prati ESF, www.esf.hr, prvi dostupni indikativni plan objave je onaj iz 2107. godine, što otežava praćenje popratne dokumentacije i smanjuje transparentnost u postupanju tijela u sustavu upravljanja OPULJP-a. Plan objave natječaja koncipiran je kroz 4 prioritetne osi OP-a, a to su Zapošljavanje, Socijalno uključivanje, Obrazovanje i Dobro upravljanje, dok se od 2018. godine dodaje i praćenje objave poziva na dostavu projektnih prijedloga iz ITU mehanizma (Integrirana teritorijalna ulaganja). Sukladno odlukama Upravljačkog tijela planovi se revidiraju na godišnjoj razini. Tako je prema planu objave za 2015. u okviru prioritetne osi Dobro upravljanje, SC 11.ii.1, bila planirana objava četiri natječaja (Podrška organizatorima volontiranja za unaprjeđenje menadžmenta volontera i provedbu volonterskih programa, Podrška razvoju partnerstava OCD-a i visokoobrazovnih ustanova za provedbu programa društveno korisnog učenja, Osnaživanje doprinosa OCD-a za provedbu programa građanskog odgoja i obrazovanja – faza I, Razvoj društveno-kulturnih centara), no u istoj godini nije objavljen niti jedan poziv. Prema istom planu za 2016.g. planirana je objava 9 natječaja, pri čemu je bila riječ o 4 natječaja iz 2015. kojima je pridodana objava 5 novih poziva (Jačanje kapaciteta OCD-a za provedbu tretmana u okviru izvršavanja kaznenopravnih sankcija i provedbu postpenalnog prihvata i resocijalizacije, Suradnja organizacija civilnog društva i lokalnih vlasti za participativno upravljanje proračunskim procesima, Podrška programima OCD-a za praćenje postupaka javne nabave na lokalnoj razini – faza I, Podrška partnerskim inovativnim projektima civilnog, javnog i poslovnog sektora za ponovno korištenje otvorenih javnih podataka i razvoj IKT/mobilnih aplikacija za kvalitetnije sudjelovanje građana u lokalnom odlučivanju – faza I, Prostori sudjelovanja – razvoj programa revitalizacije prostora u javnom vlasništvu kroz partnerstvo OCD-a i lokalne zajednice – faza I). Od najavljenih poziva u istoj godini objavljena su dva. Prvi natječaj raspisan u okviru prioritetne osi Dobro upravljanje „Podrška organizatorima volontiranja za unaprjeđenje menadžmenta volontera i provedbu volonterskih programa“, objavljen je 14.7.2016. godine dok je prva odluka o financiranju donesena 17. 5. 2017. godine. Zadnja odluka o financiranju datirana je 24. 7. 2017, godine, što govori da je i kod ovog poziva od trenutka raspisivanja natječaja do ugovaranja pune alokacije prošlo više od godinu dana. U istoj godini objavljen je i poziv „Podrška razvoju partnerstava organizacija civilnog društva i visokoobrazovnih ustanova za provedbu programa društveno korisnog učenja“ objavljen je 23.12.2016. godine, a bio je otvoren do 5. 4. 2017, dok je zadnja odluka o financiranju donesena 17. 4. 2018, dakle više od godinu dana od datuma zatvaranja natječaja. Za 2017. godinu najavljeno je pet poziva unutar osi Dobro upravljanje, od toga dva nova: “Kultura u centru – potpora razvoju javno-civilnog partnerstva u kulturi faza I“, koji je zamijenio ranije planirani natječaj „Razvoj društveno-kulturnih centara“ i „Jačanje kapaciteta OCD-a u području neformalnog obrazovanja vezano za međupredmentne teme građanskog odgoja i obrazovanja, društvenog poduzetništva te zdravstvenog odgoja – faza I“. Unutar ovog indikativnog plana vidljivo je da se od nekih planiranih natječaja u 2015. i 2016. odustalo, poglavito od natječaja koji se odnose na participativno upravljanje proračunskim procesima i praćenje postupaka javne nabave od strane civilnog sektora, odnosno natječaja koji bi odgovarali na potrebu uključivanja civilnog društva u provedbu aktivnosti u borbi protiv korupcije i praćenju transparentnosti državne i lokalne uprave. Isto tako natječaj Jačanje socijalnog dijaloga – faza III, koji je u planu za 2016. godinu bio predviđen kao otvoreni postupak s predviđenim jednim prijaviteljem, Ministarstvom rada i mirovinskog sustava, u 2017. godini proširuje broj potencijalnih prijavitelja na sindikate, udruge sindikata više razine, udruge poslodavaca, udruge poslodavaca više razine, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, razvojne agencije.
U istoj godini objavljena su dva natječaja i to: Jačanje socijalnog dijaloga – faza III i „Kultura u centru – potpora razvoju javno-civilnog partnerstva u kulturi faza I“. Za prvi natječaj prijave su bile otvorene do 1. 8. 2017, dok je zadnja odluka o financiranju donesena 3. 8. 2018, odnosno više od godinu dana od zatvaranja natječaja. Drugi natječaj otvoren iste godine zatvoren je 28. 2. 2018, dok je odluka o financiranju donesena u razumnom roku, odnosno u listopadu 2018. godine. Neobjavljeni natječaji prebačeni su na idući godinu. Prema indikativnom godišnjem planu objava natječaja za 2018. godinu bila je planirana također objava pet natječaja za OCD-e i 1 za sindikate i udruge poslodavaca, odnosno socijalne partnere, od kojih su četiri prebačena iz 2017. godine, te je lista nadopunjena s dva nova natječaja: Promicanje socijalnog dijaloga u kontekstu unaprjeđivanja uvjeta rada i Suradnja organizacija civilnoga društva i lokalnih vlasti za prevenciju korupcije i sukoba interesa u provedbi javnih politika (kombinacija dva najavljena natječaja iz 2016, participativno upravljanje proračunskim procesima i praćenje postupaka javne nabave). Od toga su objavljena tri poziva, „Jačanje kapaciteta organizacija civilnoga društva za podršku učinkovitoj resocijalizaciji i reintegraciji počinitelja kaznenih djela u društvenu zajednicu“ s rokom prijave 15. 6. 2018, dok je odluka o financiranju donesena 10. 7. 2019. godine. Zanimljivo je da je od ukupne alokacije koja je iznosila 27 milijuna kuna prema dostupnim podatcima ugovoreno nešto više od pola, što govori o lošem planiranju sredstava. Iako nije bio planiran indikativnim planom, u ovakvom obliku 2018. godine objavljen je poziv „Tematske mreže za društveno-ekonomski razvoj te promicanje socijalnog dijaloga u kontekstu unapređivanja uvjeta rada“. Poziv je otvoren 4. 5. 2018. te je krajnji rok za prijavu bio 15. 10. 2018. godine. Zanimljivo je da je poziv imao dvije izmjene, a zadnja odluka o financiranju koja je obuhvatila cijelu alokaciju donesena je 2. 10. 2020. godine, dakle gotovo dvije godine od zatvaranja poziva. Od ostalih najavljenih poziva 4. 12. 2018. objavljen je još natječaj „Prostori sudjelovanja – razvoj programa revitalizacije prostora u javnom vlasništvu kroz partnerstvo OCD-a i lokalne zajednice“. Poziv se vodio u modalitetu otvorenog trajnog poziva, rok za podnošenje prijava nekoliko puta je produžavan te je zadnji rok za prijavu bio 18. 10. 2019. godine. Za razliku od drugih dosad objavljenih poziva koji su se vodili u modalitetu otvoreni postupak/privremeni poziv, koji su predviđali ocjenu svih pristiglih prijava i financiranje onih koje su dobile najveći broj bodova, financiranje projekata po modalitetu otvorenog trajnog poziva omogućavalo je da se projekti brže ocjenjuju i ugovaraju jer je za prolazak na natječaju bilo potrebno zadovoljiti minimalno 75 bodova od mogućih 100. Tako bi se na račun kvalitete projekata ubrzao postupak ugovaranja, što se, poslije ćemo vidjeti, nije dogodilo, jer je prva odluka o financiranju donesena 22. 5. 2020, gotovo godinu i pol dana od objave natječaja. Kod natječaja „Suradnja organizacija civilnoga društva i lokalnih vlasti za prevenciju korupcije i sukoba interesa u provedbi javnih politika“ odluka se pokazala još lošijom. Naime natječaj je objavljen 7. 12. 2018, a do 21. 9. 2021. kad je zadnji put pristupano stranici www.esf.hr nije donesena ni jedna odluka o financiranju. Nadalje, u ožujku 2019. Upravljačko tijelo objavljuje novi godišnji plan objave natječaja koji predviđa objavu 9 poziva na dostavu projektnih prijedloga. U novom planu najavljuje se sedam novih natječaja koji do sada nisu preneseni iz prethodnih godina („Podrška lokalnim organizacijama civilnoga društva – znanjem za doprinos zajednici“, „Mikroprojekti – podrška aktivnostima lokalnih OCD-a (utemeljenih na radu u lokalnoj zajednici) za učinkovito rješavanje potreba lokalne zajednice“, „Tematske mreže za društveno-ekonomski razvoj te promicanje socijalnog dijaloga u kontekstu unapređivanja uvjeta rada – faza II“, „Popularizacija znanosti“, „Aktivno starenje“, „Financijska pismenost“, „STEM kao pokretač modernog društva“), s napomenom da kod natječaja tematskih mreža iz prve faze još nije donesena odluka o financiranju. Objavljen je samo jedan natječaj, „Pridruži se – Aktivni u mirovini“, koji bi s obzirom na opći cilj poziva („jačanje organizacija civilnoga društva u području aktivnog starenja i povećanja kvalitete života umirovljenika“) bio primjereniji za prioritetnu os Socijalno uključivanje. I ovdje vidimo da bez obzira na to što se poziv vodio u modalitetu otvorenog trajnog i objavljen je 26. 4. 2019, prva odluka o financiranju donesena je tek 12. 5. 2020, dok je zadnja i završna odluka donesena 28. 9. 2020. godine. U 2020. plan objave natječaja planira 5 poziva, od toga dva nova: „Izgradnja kapaciteta lokalnih OCD-a za ravnomjeran socio-ekonomski razvoj na otocima i slabije razvijenim područjima“ i “Kultura u centru – potpora razvoju javno-civilnog partnerstva u kulturi faza II”. Od najavljenih natječaja objavljen je „Jačanje kapaciteta organizacija civilnoga društva za popularizaciju STEM-a“, koji je doživio čak četiri izmjene natječajne dokumentacije. Natječaj je objavljen 1. 7. 2020. i do 21. 9. 2021, dana zadnjeg pristupa stranici www.esf.hr nije ugovorena cijela alokacija, odnosno ugovorena je samo njena trećina. Prema uputama za prijavitelje, obustava poziva nastupa kada broj projektnih prijava dosegne 120% ukupno raspoloživog iznosa Poziva, te je ovaj poziv obustavljen 29. 7. 2020, što govori o velikom broju prijava na natječaj te čudi sporost provedbenih tijela u ugovaranju projekata koji očito pobuđuju velik interes civilnog društva u RH.
Posredničko tijelo 1. razine u razdoblju od 2014. do kraja 2020. godine planiralo objaviti 25 natječaja. U razdoblju od sedam godina mijenjali su se prioriteti, određeni natječaji su se spajali, dok drugi nisu nikad objavljeni. Tako je u promatranom razdoblju objavljeno 10 poziva na dostavu projektnih prijedloga. Za pozive koji nisu nikada objavljeni Posredničko tijelo i Upravljačko tijelo nije dalo službeno očitovanje. U 2020. na inzistiranje određenog broja OCD-a uvedena je rezervna lista operacija koje će se financirati unutar ovog programskog razdoblja. Natječaji koji su bili na rezervnoj listi nikada nisu objavljeni. Neki natječaji, kao što je natječaj koji se odnosi na građanski odgoj u najavi od 2015, stavljen je 2017. na javno savjetovanje, što govori o visokom stupnju pripremljenosti natječajne dokumentacije (https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=6174) te nisu poznati razlozi njegova neobjavljivanja. Ako su tijela u sustavu upravljanja radila na pripremi natječaja i dokumentacije za pozive koji nikada nisu objavljeni, postavlja se pitanje koliko je radnih sati utrošeno u njihovu pripremu i kako je učinjena valorizacije radnog učinka zaposlenika koji su na njima radili.
Vidljivo je kako je RH na datum 21.9.2021. ugovorila nešto više od 65.000.000,00 eura, odnosno 2/3 dostupnih sredstava. Prema podacima dostupnim na www.strukturnifondovi.hr na dan 9.9.2021. ukupna ugovorena vrijednost OPULJP-a bila je 93,74% (https://strukturnifondovi.hr/financijski-pregled-eu-fondova/, pristupljeno 25.9.2021.) što nam govori o podbačaju u ugovaranju prioritetne osi Dobro upravljanje.
Organizacije civilnog društva u zemljama EU pokazale su se kao važan element u provedbi reformskih procesa, pružanju deinstitucionaliziranih usluga, demokratizaciji procesa donošenja javnih politika i ostvarivanju veće transparentnosti u djelovanju svih dionika. Pristupanjem EU Republici Hrvatskoj otvorila se mogućnost korištenja ESI fondova kao sredstva za financiranje javnih potreba radi ostvarivanja dugoročnih ciljeva EU, a u skladu s nacionalnim specifičnostima. Sukladno propisanoj proceduri Europske komisije, RH je donijela OPULJP 2014.–2020., koji je na jednom mjestu analizirao potrebe društva, ciljeve koji se planiraju postići u sedmogodišnjem razdoblju putem ESI fondova i aktivnosti kojima će se ti ciljevi postići. Jedna od prioritetnih osi OP-a bilo je Dobro upravljanje, gdje su OCD-i prepoznati kao važan dionik u povećanju transparentnosti i povjerenja u javnu upravu. Kroz Investicijski prioritet 11ii, Specifični cilj 11.ii.1, RH je trebala ojačati kapacitete organizacija civilnog društva kako bi one mogli pridonijeti razvoju javnih politika i tako osnažene biti jamac trajnosti reforme javnih politika koje se odnose na društveno-gospodarski rast. Analiza dostupnih podatka pokazala je kako je u cijelom procesu planiranja i objave poziva, a naknadno i ugovaranja projekata, propuštena prilika za kvalitetan razvoj civilnog društva u RH. Ciljevi OP-a možda će formalno biti ostvareni u obliku ispunjenih pokazatelja, ali kvalitativno se neće ništa značajno promijeniti u položaju OCD-a u društvu. Kao glavnu prepreku ostvarenju ciljeva OP-a možemo detektirati tijela u sustavu upravljanja, poglavito PT1 i PT2, u čijoj je nadležnosti bila priprema operacija koje će se financirati i njihova operativna provedba. Dokumentacija koja nam je dostupna na službenim stranicama za praćenje izvršenja OP-a često sadrži nepotpune podatke, odluke tijela u sustavu upravljanja donose se ad hoc, bez javnih obrazloženja, čime se narušava povjerenje u sustav i u njegovu transparentnost. Aktivnosti koje su bile predviđene za financiranje kroz OP trebale su biti vodilja OCD-ima u kvalitetnoj pripremi i planiranju projektnih prijedloga, no zbog čestih izmjena i neobjavljivanja natječaja cijeli proces je narušen pa su prijavitelji bili prisiljeni mijenjati svoje planove sukladno često mijenjanim uputama za prijavitelje. No bez obzira na takvo stanje velik broj OCD-a spremno je dočekao objavu natječaja jer je broj prijavljenih projektnih prijava gotovo uvijek nadmašivao dostupna financijska sredstva. Kašnjenja u ugovaranju projekata unijela su veliku nesigurnost u djelovanje civilnog društva, a činjenica da je velik broj natječaja objavljen u 2019. i 2020. godini onemogućio je kvalitetnu pripremu za novo programsko razdoblje. Ako uzmemo u obzir da u novom programskom dokumentu ne postojati prioritetna os Dobro upravljanje, možemo zaključiti da je RH propustila priliku da ojača civilno društvo kako bi ono moglo biti nositelj promjena i podrška javnim tijelima u reformskim procesima koji nas očekuju.